Osnivanje Zaklade
Pripreme za osnivanje
Zlatko Crnić tragično je stradao 29. rujna 1992. u jeku priprema za VII. tradicionalno savjetovanje Društva za građanskopravne znanosti i praksu Hrvatske (Opatija, 11., 12. i 13. studenoga 1992.) na temu:
Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse (posebno u pripremi novih propis). Pripremio je vjerojatno svoj posljednji rad:
Kolektivni ugovori i ugovori o zapošljavanju (u uvjetima tržišne privrede).
Nakon tragične pogibije sazrijevala je tijekom listopada 1992. ideja o osnivanju zaklade. Ideja je na savjetovanju podvrgnuta javnoj provjeri. Na sastanku u Opatiji bilo je nazočno mnoštvo sudionika, gotovo stotinjak.
Sve je sudionike skupa Mladen Žuvela upoznao s nastojanjima kako na najbolji način zadržati sjećanje na izuzetnu osobu, prijatelja i kolegu, preminulog Zlatka Crnića, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Izvijestio ih je kako na tome osobito radi Inicijativni odbor u sastavu: dr. sc. Ivo Grbin, mr. sc. Hrvoje Momčinović i Mladen Žuvela.
Zamisao o utemeljenju posebne zaklade pretočena je u nacrt odluke prema predlošku koji je izradio prof. dr. sc. Mihajlo Dika. Nacrt odluke zajedno s popratnim pismom upućen je određenom broju ustanova i osoba od kojih se očekuje da će se pridružiti bilo kao suosnivači, donatori ili na neki drugi način pridonijeti nastajanju zaklade. Kako (u to vrijeme) nije bilo pozitivnih propisa o zakladama, a pravna su pravila bivšeg Zakona o zadužbinama iz 1931. godine bila izuzetno zastarjela, kombinirana su pravna pravila s odredbama propisa o udruženjima građana.
Mladen Žuvela pozvao je nazočne da sugestijama, prijedlozima, dopunama, a posebno odgovorima na pitanja o svrsi, novčanim sredstvima, upravljanju i minimalnom iznosu ulaganja, daju svoj prilog ostvarenju ideje o Zakladi
Zlatko Crnić. Mnogi su sudionici sastanka sudjelovali u raspravi.
U raspravi je ideja o osnivanju zaklade pozdravljena, iako je bilo i zahtjeva za odgađanje ranije zakazanog sastanka kako bi upravni organi određenih poduzeća i ustanova mogli zakladi pristupiti kao suosnivači. Izneseno je kako bi zakladu trebalo pokušati osnovati i registrirati kao udruženje građana, sukladno Zakonu o udruženjima građana te da bi na sljedećem sastanku trebali sudjelovati samo suosnivači ili oni koji imaju neke nove ideje i odgovore na nerazriješene dvoumice.
Zaključujući razgovore, mr. sc. Hrvoje Momčinović zahvalio je svim sudionicima i utvrdio da je ideja o zakladi prihvaćena i da na nacrt osnivačke odluke nije bilo ozbiljnijih primjedbi. Stoga je pozvao sve prisutne, a posebno potencijalne suosnivače zaklade, da sudjeluju u sljedećem i prije zakazanom sastanku u prostorijama Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Sastanak u Zagrebu 24. studenoga 1992. otvorio je predsjednik Društva za građanskopravne znanosti i praksu Hrvatske mr. sc. Hrvoje Momčinović, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske. Nazočne je uime Vrhovnog suda Republike Hrvatske pozdravio Vladimir Primorac, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda, koji je istaknuo kako je logično da se pripremni utemeljiteljski sastanak zaklade održava upravo u prostorijama Vrhovnog suda Republike Hrvatske, gdje je i sjedište Društva za građanskopravne znanosti i praksu Hrvatske i gdje je preminuli Zlatko Crnić živio i radio te najviše pridonio struci, pravu i sudskoj praksi.
U nastavku je govorio Mladen Žuvela koji je izvijestio o dotad učinjenom te upoznao sudionike sastanka s nacrtom pripremljenih akata (osnivačka odluka, statut, pravilnik). Potom je pozvao sve nazočne na ispunjavanje anketnog listića radi što bolje pripreme nastavka osnivačkih poslova te predložio da se prvenstveno pokuša raspravljati: o svrsi i korisnicima, osnivačima i članstvu, iznosu osnivačkog i članskog doprinosa te tijelima zaklade. Ujedno je istaknuo potrebu određivanja sljedećeg sastanka Inicijativnog odbora i održavanja svečane osnivačke skupštine.
Na početku je rasprave utvrđeno da zbog spriječenosti na sastanku ne sudjeluju neki koji su obećali podršku utemeljenju zaklade. Potom se skupu obratio Zdravko Bartovčak, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, koji je uime Ustavnog suda ustvrdio kako će se i ta institucija kao suosnivač priključiti Zakladi, iako ne raspolaže materijalnim sredstvima. Ustavni će sud svojim znanjem i stručnošću pripomoći osnivanju Zaklade
Zlatko Crnić.
Zdravko Lučić, župan Plemenite općine Turopoljske, podržao je i pozdravio uime Općine ideju, najavivši priključivanje suosnivačima. Dodao je kako je upravo Zlatko Crnić bio jedan od obnovitelja Plemenite općine, njezin prvi prisjednik i savjetnik.
Mario Kos, predsjednik Odvjetničke komore Hrvatske, podržao je ideju o zakladi i istaknuo da će osobno poduprijeti prijedlog da OKH bude suosnivač, a Krešimir Barbarić je kao suosnivača istaknuo
Inženjerski biro, čiji je Zlatko Crnić bio istaknuti suradnik. Dr. sc. Petar Novoselec rekao je da samo o formalnoj odluci Društva hrvatskih sudaca, čiji je jedan od najaktivnijih članova bio Zlatko Crnić, a ujedno i sudionik u izradi već povijesnih akata, ovisi hoće li Društvo biti jedan od suosnivača, a slično je govorio i Željko Dinter, predstavnik
Narodnih novina, čije je knjige i druge publikacije izdavala ta izdavačka kuća. U raspravi su još sudjelovali Boris Babić, Jagoda Kosović i Niko Paulinović (Ina d.d.).
Radi što boljeg predstavljanja ideje o zakladi i animiranja što većeg broja potencijalnih članova predloženo je da se svim pretplatnicima časopisa u kojima je surađivao i djelovao Zlatko Crnić uputi pismo s pripremljenim materijalima i pozivom na sudjelovanje u osnivanju zaklade. Odlučeno je da se u prvom broju časopisa
ludex napiše osvrt o osnivanju zaklade te da se poseban tekst o zakladi tiska u časopisu
Odvjetnik. Također je odlučeno da se svim pretplatnicima izdanja Inženjerskog biroa dostave svi pripremljeni materijali s pozivom na sudjelovanje u osnivanju zaklade.
Inicijativni odbor je započeo s radom u sastavu: dr. sc. Ivo Grbin, mr. sc. Hrvoje Momčinović i Mladen Žuvela. Odlučeno je da se taj odbor proširi, da se nazove Poticajnim i da djeluje u sastavu: mr. sc. Tatjana Josipović, znanstveni asistent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i tajnica Društva za građanskopravne znanosti i praksu Hrvatske, Darko Horvat, odvjetnik, tajnik Odvjetničke komore Hrvatske, mr. sc. Hrvoje Momčinović, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske i predsjednik Društva za građanskopravne znanosti i praksu Hrvatske, Ivan Modrić, financijski direktor poduzeća
Chromos- boje i lakovi, Silva Rulic Hren, savjetnica Ustavnog suda Republike Hrvatske (tajnica), Mladen Žuvela, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske (predsjednik).
Predsjedništvo Društva za građanskopravne znanosti i praksu Hrvatske donijelo je 29. prosinca 1992. i formalnu odluku o utemeljenju zaklade ovlastivši Poticajni odbor da provede sve radnje za osnivanje i početak rada.
Prva polovica 1993. godine protekla je u konačnom definiranju svih odrednica i svih sastavnica buduće zaklade. Pripreme su u toj mjeri uznapredovale da je na tiskovnoj konferenciji održanoj 4. svibnja 1993. javnost izvješćena da su pripreme za osnivanje Zaklade
Zlatko Crnić završene. Sa suosnivačima je održan i poseban pripremni sastanak 15. svibnja 1993. na kojemu su razmotreni nacrti akata i prijedlozi kandidata za Zakladno vijeće i Nadzorni odbor.
Osnivačka skupština
Osnivačka je skupština održana 23. lipnja 1993. u prostorijama Kluba sveučilišnih nastavnika, u Ulici A. Hebranga 17 u Zagrebu.
Predsjednik Društva za građanskopravne znanosti i praksu Hrvatske mr. sc. Hrvoje Momčinović otvorio je Osnivačku skupštinu, pozdravio obitelj pokojnog Zlatka Crnića i sve nazočne te zahvalio članovima Poticajnog odbora za osnivanje Zaklade
Zlatko Crnić, a posebno Silvi Rulic Hren i Mladenu Žuveli na trudu koji su uložili u njezino osnivanje. Potom je predsjednik Poticajnog odbora Mladen Žuvela podnio izvješće uime Odbora.
U izvješću je detaljno obrazlaženo kako se gotovo istodobno s viješću o tragičnoj smrti Zlatka Crnića javila potreba za trajnim obilježavanjem njegove uspomene. Svi su njegovi štovatelji, prijatelji, znanci i članovi Društva za građanskopravne znanosti i praksu Hrvatske podržali ideju o utemeljenju Zaklade te obilježavanju jedne ulice u Zagrebu njegovim imenom, što je kao zahtjev upućeno Skupštini grada Zagreba. Pokušali su uobličiti i do kraja razraditi ideju o posebnoj zakladi i vrlo brzo su se složili da njezina svrha bude:
- poticati i potpomagati vrsne mlade studente prava i pravnike
- nagrađivati najbolje
- imenom i plemenitošću sačuvati uspomenu na Zlatka Crnića
- pomagati kćerima Zlatka Crnića da lakše prebrode gubitak i steknu potrebnu naobrazbu.
U izvješću su potom nabrojeni svi skupovi koji su prethodili osnivanju Zaklade. Za Poticajni je odbor najveći problem bio kako pravno utemeljiti Zakladu kada odgovarajućih propisa naprosto nije bilo. Prastari Zakon iz 1931. godine govori da je zaklada ustanova kojom se izvjesna postojeća imovina namjenjuje nekoj trajnoj svrsi. A u ovom slučaju nikakve imovine nije bilo i nju je tek trebalo stvoriti. Pregledana je oskudna literatura, konzultirana su pravna pravila, najbliži propisi (o humanitarnoj pomoći), statuti nekih zaklada (
Stjepan Šulek, Lovro Matačić, Jelačić) i raspravljalo se s mudrim ljudima. Rezultat je pretočen u nacrte Osnivačke odluke i Statuta koji su predočeni javnosti.
Neke su dileme ipak ostale jer se Zaklada do donošenja propisa o zakladama morala, poput ostalih, registrirati kao udruženje građana. Sljedeća je dilema bila kako objektivizirati visoke i stroge kriterije za one koji mogu računati na potporu Zaklade. Pošto su pregledali različite akte za dodjelu stipendija (Sveučilišta, Grada Zagreba, Stipendijskog fonda
Zlatka Balokovića i kriterije za izbor kandidata za pravosudne pripravnike Ministarstva pravosuđa) odustalo se od prijedloga da težište bude na potpomaganju najsiromašnijih. Zaključilo se da mladoj državi trebaju vrsni, jer je pravnička struka devastirana i u njoj ima previše ljudi s premalo znanja. Rezultat je rasprave bio nacrt Pravilnika o kriterijima za dodjelu sredstava koji je također predočen javnosti.
Potom je na oko sedamdesetak adresa upućen zahtjev da se prihvate uloge suosnivača, a ponudu ih je prihvatilo tridesetak. Nekima od njih ponuđen je status ravnopravnih suosnivača, ali s obvezom ulaganja samo tadašnjih 100 njemačkih maraka u ondašnjoj dinarskoj protuvrijednosti. Ponudu su prihvatila sva četiri pravna fakulteta, Ustavni sud, Društvo hrvatskih sudaca, Plemenita općina Turopoljska i Družba braća hrvatskog zmaja. Do Osnivačke skupštine preuzete su obveze za gotovo 15.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, a pregovaralo se s još nekim poduzećima i institucijama spremnih da Zakladi pristupe kao suosnivači.
U izvješću koje je sudionicima Osnivačke skupštine podnio Mladen Žuvela na kraju se izražava zahvalnost svima koji su pomogli pripremanju Osnivačke skupštine i osnivanju Zaklade
Zlatko Crnić.
U nastavku rada Skupštine Mladen Žuvela je predložio članove Radnog predsjedništva (mr. sc. Hrvoja Momčinovića, Silvu Rulic Hren i Mladena Žuvelu) zapisničara (Branka Hrvatina) i ovjerovitelje zapisnika (Vladimira Primorca i Vojka Madirazzu).
Voditelj Radnog predsjedništva mr. sc. Hrvoje Momčinović istaknuo je kako je svim suosnivačima Zaklade dostavljena Osnivačka odluka koju su, nakon usklađivanja stavova svih suosnivača, osnivači prihvatili i potpisali. Potom je obznanio da je Skupštini nazočno 16 članova suosnivača, tri člana suosnivača-podupiratelja te pet članova predstavnika utemeljitelja. Utvrdio je da su na Skupštini nazočne 24 osobe s pravom glasa i predložio da se glasuje javno, što je jednoglasno prihvaćeno.
U nastavku su, nakon obrazloženja predsjednika Poticajnog odbora Mladena Žuvele, bez rasprave jednoglasno prihvaćeni Statut i Pravilnik o kriterijima i postupku dodjele sredstava.
Potom su na prijedlog Vladimira Primorca, člana Poticajnog odbora, jednoglasno izabrani članovi Zakladnog vijeća i Nadzornog odbora. U Zakladno vijeće izabrani su: Krešo Barbarić, Darko Horvat, Jagoda Kosović, Ivan Modrić, mr. sc. Hrvoje Momčinović, Silva Rulic Hren i Mladen Žuvela. U Nadzorni odbor izabrani su: Boris Babić, mr. sc. Tatjana Josipović i dr. sc. Ivo Grbin. Voditelj Radnog predsjedništva je uz čestitke ustvrdio kako su deset izabranih članova tijela Zaklade ujedno i osnivači udruženja građana. Uime članova Zakladnog vijeća i članova Nadzornog odbora na iskazanom povjerenju zahvalio se Mladen Žuvela te ukratko izložio predstojeće zadatke tijela Zaklade, nužne za funkcioniranje zaklade kao pravne osobe, stvaranje preduvjeta za početak djelovanja i ostvarivanja svrhe postojanja te izgradnju prepoznatljivog identiteta u javnosti.
Na kraju Osnivačke skupštine Darko Horvat je predložio da delegacija Zakladnog vijeća i Nadzornog odbora položi cvijeće na grob pok. Zlatka Crnića, što je prihvaćeno aklamacijom.
Nakon radnog dijela Osnivačke skupštine, klavirski je trio
Ars viva u sastavu Maja Petyo-Bošnjak (klavir), Dubravka Bačić (violina) i Jasna Mikulić (violončelo) odsvirao
Baladu za klavir, violinu i violončelo Rudolfa Matza i
Londonderry Air Fritza Kreislera.
O Zlatku Crniću kao obiteljskom čovjeku, prijatelju, pravniku, umjetniku i športašu govorili su mr. sc. Hrvoje Momčinović, prof. dr. sc. Velimir Belajec, Zdravko Lučić, Ivica Crnić i Mario Kos. Anton Crnić, brat Zlatka Crnića, zahvalio se uime obitelji nazočnima, a osobito članovima Poticajnog odbora na riječima sjećanja i na trudu koji su uložili u osnivanje Zaklade. Potom je tajnica Poticajnog odbora i članica Zakladnog vijeća Silva Rulic Hren pozvala sudionike Osnivačke skupštine na razgledavanje izložbe crteža i akvarela Zlatka Crnića u predvorju dvorane te na mali domjenak.