ZBORNIK RADOVA ZAKLADE ZLATKO CRNIĆ
Završen je natječaj za najbolje znanstvene i stručne radove raspisan u prigodi 15. obljetnice osnivanja Zaklade Zlatko Crnić (1993. - 2008.). Izabrani su radovi tiskani u posebnom zborniku. Zbornik je predstavljen na dvadesettrećem tradicionalnom savjetovanju Hrvatskog društva za građanskopravne znanosti i praksu u Opatiji, 6. studenoga 2008.
Sukladno uvjetima, na natječaj su se mogli podnijeti znanstveni i stručni radovi koji do sada nisu nigdje objavljivani te su se mogli odnositi na jedno od pravnih područja u kojima je Zlatko Crnić svojom sudačkom djelatnošću i doprinosima pravnoj književnosti ostavio dubok i neizbrisiv trag: građansko pravo, građansko procesno pravo, trgovačko pravo i pravo društava, radno i socijalno pravo te upravno pravo. Radove je pregledalo i recenziralo uredničko vijeće sastavljeno od članova tijela Zaklade (Ivica Crnić, mr. sc. Iris Gović, Darko Horvat, dr. sc. Marko Petrak i mr. sc. Danko Špoljarić), te odabralo dvanaest najboljih među njima koji se objavljuju u ovom zborniku, posvećenom uspomeni na Zlatka Crnića:
Mr. sc. IRIS GOVIĆ, sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu
OSOBE KOJE SU OD 1. LISTOPADA 2008. OVLAŠTENE PODNIJETI REVIZIJU U PARNIČNOM POSTUPKU
U radu su prikazane najnovije odredbe Zakona o parničnom postupku kojima se uređuju pitanja vezana uz krug osoba koje su ovlaštene podnijeti reviziju u parničnom postupku. Najznačajnija novina na ovom području jest da reviziju od 1. listopada 2008. mogu podnijeti samo osobe koje imaju položeni pravosudni ispit. Naime, prema novoj odredbi, odredbi čl. 91a Zakona o parničnom postupku, stranka može podnijeti reviziju preko opunomoćenika koji je odvjetnik, a iznimno sama stranka može podnijeti reviziju ako ima položen pravosudni ispit, odnosno za nju može reviziju podnijeti kao opunomoćenik osoba koja ju je prema odredbama Zakona o parničnom postupku ili nekog drugog zakona ovlaštena zastupati u tom svojstvu iako nije odvjetnik - ako ima položen pravosudni ispit.
MARTINA GRGEC, odvjetnica u Zagrebu
ANALIZA OPRAVDANIH RAZLOGA ZA IZVANREDNI OTKAZ RADNIKU
U tekstu se analiziraju i sistematiziraju opravdani razlozi za izvanredni otkaz radniku kao način prestanka ugovora o radu, bez obveze poštovanja otkaznog roka, u slučaju kad zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili druge osobito važne činjenice zbog koje, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć.
Potrebu za takvom analizom i sistematizacijom autorica obrazlaže činjenicom da relevantnim radnopravnim propisima nisu jasno i precizno pa čak ni primjerično opisana ponašanja koja bi se mogla kvalificirati kao opravdani razlozi za izvanredni otkaz.
Generalnu klauzulu kojom se opisuju opravdani razlozi za izvanredni otkaz, kao prihvaćeno zakonsko rješenje de lege lata, po mišljenju autorice, trebalo bi de lege ferenda dopuniti primjeričnim nabrajanjem okolnosti koje su opravdani razlog za izvanredni otkaz, i to ponajviše onih koje su gotovo jednoglasno i kontinuirano u sudskoj praksi tako ocijenjene. Time bi se postavili jasniji zakonski kriteriji i pozitivno djelovalo prema jačanju pravne sigurnosti, ali i preventivno na buduće situacije.
TOMISLAV KARLOVIĆ, asistent na Katedri za rimsko pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu
RIMSKI TEMELJI NAČELA ZABRANE RETROAKTIVNOSTI U GRAĐANSKOPRAVNIM STVARIMA
U radu se izlaže povijesno izvorište i razvoj načela zabrane retroaktivne primjene zakona od antičkih vremena do danas. Osnovni dio rada čini analiza dijela Ciceronova govora In verrem, II, 1, 104-114, u kojem je prvi put argumentirana njegova logička snaga i pravna obvezatnost. Uz to, izneseni su i posebni aspekti njegova djelovanja na različite pravne odnose te Ciceronov stav u pogledu granica pretorova tumačenja zakona kao jednog od prvih oblika autentičnog tumačenja. U daljnjem razvoju dan je osvrt na neka klasična rimska rješenja kojima je izvršeno zadiranje u integritet načela, no i postavljene su osnove za formiranje Teodozijeva pravila o načelnoj zabrani retroaktivnosti, osim ako je izričito navedeno suprotno, te u vezi s pendentnim odnosima, u C. 1, 14, 7. Recepcijom navedenog pravila u srednjem vijeku, ali i uz bogatu uporabu ostalih dijelova Justinijanove kodifikacije, dolazi do stvaranja mnogih koncepcija o zabrani retroaktivnosti, koje su prevladane tek u okvirima kasnijih pravnih škola te u počecima rada na velikim europskim građanskim kodifikacijama. Na navedene kodifikacije nastavlja se u tom aspektu i suvremeno hrvatsko pravo, pri čemu valja skrenuti posebnu pozornost na veliku sadržajnu podudarnost navedene odredbe rimskog cara Teodozija (C. 1, 14, 7) i odgovarajućih odredbi Ustava Republike Hrvatske, čl. 89. st. 4. i 5.
IVA KERO, sudačka vježbenica na Županijskom sudu u Zagrebu
MJESTO ŠTETNIH POSLJEDICA KAO KRITERIJ USTANOVLJIVANJA MEĐUNARODNE NADLEŽNOSTI U HRVATSKOJ SUDSKOJ PRAKSI
Nadležnost suda jedna je od procesnih pretpostavki o kojoj ovisi dopustivost odlučivanja u sporu. Njezino značenje osobito dolazi do izražaja u odnosima s međunarodnim elementom, budući da o nadležnom sudu ovisi i primjena mjerodavnog prava i mogućnost priznanja i izvršenja sudskih odluka.
U radu se obrađuje ustanovljivanje međunarodne nadležnosti u međunarodno obilježenim odnosima izvanugovorne odgovornosti za štetu.
Autorica upozorava na poteškoće s kojima se susreću hrvatski sudovi pri ustanovljivanju međunarodne nadležnosti. Posebnu pozornost posvećuje analizi sudske prakse koja se tiče obeštećenja pomoraca odnosno članova njihovih obitelji zbog smrti, tjelesne ozljede ili narušenja zdravlja pomorca. Pritom, ključno značenje ima tumačenje pojmova sadržanih u čl. 53. st. 1. Zakona o rješavanju sukoba zakona s drugim zemljama u određenim odnosima: izvanugovorna odgovornost za štetu, mjesto nastanka štete i nastanak štete. Tumačenje ovog posljednjeg pojma - pojma mjesta nastanka štete i nastanka štete zaokupit će posebnu pozornost autorice s obzirom na razilaženja sudske prakse i doktrine glede njihova tumačenja te značenje poveznice mjesta nastanka štete pri ustanovljivanju međunarodne nadležnosti hrvatskog suda.
Dr. sc. NIKOLA MIJATOVIĆ, izvanredni profesor na Katedri za financijsko pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu
POREZNE POGODNOSTI U SUSTAVU POREZA NA DOBIT REPUBLIKE HRVATSKE
Sustav poreza na dobit u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o porezu na dobit. Iako su prvotnom verzijom Zakona bile obuhvaćene i porezne olakšice odnosno porezna oslobođenja, zakonskim izmjenama koje su slijedile te su porezne pogodnosti prebačene u druge zakonske tekstove. Slijedom toga, u sustavu poreza na dobit postoje sljedeće porezne pogodnosti: u slobodnim zonama, na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima, u Gradu Vukovaru te radi poticanja ulaganja. Uglavnom je riječ o poreznim umanjenjima odnosno o poreznim oslobođenjima.
IVAN MILOTIĆ, asistent na Katedri za rimsko pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu
NAMET (MODUS) U RIMSKOM PRAVU I EUROPSKIM GRAĐANSKOPRAVNIM SUSTAVIMA
Namet je uzgredni sastojak besplatnog pravnog posla kojim se stjecatelju nameće neka obveza, a da pritom ona nema obilježja protučinidbe. Pojavio se u rimskom pravu kao simbolična i neutuživa obveza koja će djelatnošću klasičnih pravnika biti raspravljena i znatno raširena u praksi. Utuživost je stekla u postklasičnom rimskom pravu putem akcije prescriptis verbis, kondikcija i akcije utilis. Justinijanova kodifikacija pojmovno je oblikovala institut prozvavši ga modus. Njegovu teorijsko-dogmatsku obradu i sistematizaciju u krug uzgrednih sastojaka pravnog posla provela je pandektistička doktrina (Savigny, Unger, Arndts, Beeg), razradivši koncepte koji će biti prihvaćeni u građanskim kodifikacijama XIX. i XX. stoljeća. U suvremenim europskim građanskopravnim sustavima namet je uređen prema pandektističkim shvaćanjima, uz razliku što ga romanski krug definira kao teret imovine koju je stjecatelj stekao besplatnim pravnim poslom. U hrvatsko pravo usvojen je uvođenjem OGZ-a, potom je 1955. i 2003. godine uređen u Zakonu o nasljeđivanju po švicarskom i ogezeovskom uzoru, da bi 2005. donošenjem ZOO-a bio sustavno uređen u području obveznog prava.
MAJA MITROVIĆ, sudačka vježbenica Županijskog suda u Zagrebu
POSTUPAK POSREDOVANJA PRIJE RAZVODA BRAKA U REPUBLICI HRVATSKOJ S POSEBNIM OSVRTOM NA OBVEZATNOST POSREDOVANJA
Rad obrađuje genezu i aktualno uređenje postupka posredovanja prije razvoda braka u Republici Hrvatskoj, osnovne karakteristike postupka medijacije u povodu razvoda braka te kritički pristupa rješenju obvezatnosti posredovanja sukladno statističkim pokazateljima u Republici Hrvatskoj i standardima Vijeća Europe.
Svrha ovog rada jest potaknuti svijest čitatelja, koliko je moguće, o važnosti psiholoških zakonitosti za učinkovito funkcioniranje pravne države u osjetljivoj problematici obiteljskih odnosa tijekom razvoda braka i, posljedično, o neučinkovitosti prisilnog postupka posredovanja.
MELIHA OKIĆ, odvjetnica u Zagrebu
ODGOVORNOST DRŽAVE ZA RAD SUDA
Postojanje odgovornosti države otvara niz pitanja koja se javljaju u teoriji i praksi. Temeljni problem jest pitanje po kojem kriteriju država odgovara za rad suda. Zakonska regulativa kod nas u tome je jasna, iako sudska praksa uvođenjem pretpostavke "pristanka ili volje na nanošenje štete" zapravo mijenja zakonske okvire. Postoji li opravdanje za takav stav sudske prakse i treba li ga prihvatiti? Najnovija praksa Ustavnog suda kritizira takva pravna stajališta sudova.
Jedno poglavlje ovog rada bavi se problematikom te vrste odgovornosti u okviru Europske unije uz prikaz prvog predmeta u kojem je potvrđeno da se doktrina o odgovornosti države za štetu primjenjuje i kad je do povrede obveze države došlo kršenjem prava Europske unije od nacionalnih sudova. Kao država na putu u Europsku uniju već sada bismo trebali promišljati o kriterijima te vrste odgovornosti u pravu Europske unije. Stoga je ovaj rad pokušaj pronalaženja odgovora na temeljna pitanja vezana uz institut odgovornosti države za rad suda.
ROBET PEČEK, viši ustavnosudski savjetnik na Ustavnom sudu Republike Hrvatske
TRŽIŠNA NAKNADA ZA IZVLAŠTENE NEKRETNINE
Pitanje načina određivanja tržišne naknade za nekretnine koje su predmet postupka izvlaštenja još uvijek u praksi izaziva različite nedoumice, iako je na prvi pogled zakonska odredba članka 33. Zakona o izvlaštenju jasna i određena.
Stoga se u ovom radu daje kratak prikaz zakonskih odredbi o potpunom izvlaštenju te o načinu određivanja tržišne naknade za izvlaštene nekretnine. Posebna pozornost posvećena je i nedavnoj odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja na nov način definira navedeni pojam te daje nov putokaz praksi kod načina određivanja te naknade.
Dr. sc. MARKO PETRAK, izvanredni profesor na Katedri za rimsko pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu
VINDICATIO PIGNORIS U KLASIČNOM RIMSKOM PRAVU I SUVREMENIM EUROPSKIM STVARNOPRAVNIM POREDCIMA
Cilj je ovoga rada istražiti pravnu narav i temeljne aspekte vindikacije pignoris kao stvarnopravne tužbe za zaštitu založnog prava. U prvom dijelu rada istražit će se uređenje navedene tužbe u klasičnom rimskom pravu. U drugom dijelu rada analizirat će se regulacija i primjena tog pravnog sredstva u suvremenim europskim stvarnopravnim poredcima. U tom će se kontekstu također nastojati raščlaniti posebnosti uređenja vindikacije pignoris u hrvatskom Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u usporedbi s najvažnijim europskim građanskim zakonicima. U završnom dijelu rada, na temelju provedene analize, pokušat će se zaključiti u kojoj se mjeri suvremeno uređenje vindikacije pignoris i danas temelji na rimskoj pravnoj tradiciji.
DAVORIN PICHLER, asistent na Katedri za građansko pravo na Pravnom fakultetu u Osijeku
DRUŠTVA ZA UZAJAMNO OSIGURANJE
U članku se razmatra povijesni razvoj, ustrojstvo, osnivanje, poslovanje i preoblikovanje društava za uzajamno osiguranje. Društva za uzajamno osiguranje jedan su od osnovnih oblika organiziranja u sferi djelatnosti osiguranja u svijetu, dok u Hrvatskoj taj oblik društva nije zaživio, iako za to postoji zakonska osnova. U članku se daju objašnjenja za tu pojavu. Naglašava se razlika između osnovnih obilježja tih društava prema hrvatskom zakonu i onih u zemljama razvijenog tržišnog sustava. Također, daje se pregled najnovijih tendencija u ustrojavanju entiteta u djelatnosti osiguranja.
Mr. sc. VANJA-IVAN SAVIĆ, asistent na Katedri za opću teoriju prava i države na Pravnom fakultetu u Zagrebu
TEORIJSKI MODELI ZA ODREĐIVANJE ODGOVORNOSTI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA ZA KAZNENA DJELA
Autor u članku obrađuje odgovornost trgovačkih društava za kaznena djela, relativno novu pojavnost u hrvatskom pravnom sustavu, i to tako da obrađuje teorijske modele koji u komparativnom pravu služe kao osnova za postupanje protiv pravnih osoba, a time i trgovačkih društava. Autor ističe da se u suvremenim pravima odgovornost trgovačkih društava za kaznena djela, a time i ostalih pravnih osoba, temelji na modelima izvedene (identifikacijske, vikarijske) odgovornosti ili pak na modelu autonomne odgovornosti pravne osobe. Čitajući hrvatski Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, valja reći da se hrvatski zakonodavac odlučio za vikarijski model utvrđivanja te odgovornosti. Autor tu novinu smatra opravdanom, ali upozorava i na opasnost pretjeranog i neopravdanog gonjenja pravnih osoba u slučaju preekstenzivnog tumačenja Zakona. Smatra da je potrebno manje restriktivno tumačiti Zakon te, primjenom teleološke interpretacije, ublažiti njegovu oštricu tako da se precizno utvrdi koji je to mehanizam koji će garantirati jednaku primjenu Zakona prema svima i njegovu funkcionalnu primjenu.
ZAKLJUČNO:
Objavljeni radovi, kojih su autori bivši stipendisti Zaklade i drugi mlađi pravnici, svjedoče o znanstvenoj i stručnoj vitalnosti nadolezećih naraštaja naših pravnih praktičara i teoretičara te na dostojan način slijede djelo Zlatka Crnića. Nadamo se da će navedeni radovi svojom kvalitetom pridonijeti zajedničkom cilju svekolike pravničke javnosti: potpunoj uspostavi i održanju vladavine prava.
Zbornik je tiskan u nakladi Zaklade i Organizatora d.o.o. Zagreb, opsegom 2OO stranica, glavni urednik mr. sc. Hrvoje Momčinović. Preostala naklada može se kupiti kod Organizatora, Zagreb, Zvonimirova br. 26, tel./fax 01/4611 900, email: organizator@zg.t-com.hr, po cijeni od 100,00 kuna.