O Zakladi
Prosječnost neće devastiranu struku povući naprijed
(intervju s Mladenom Žuvelom, predsjednikom Zaklade Zlatko Crnić)
Osiguranje: Prošlo je 15 godina od pogibije Zlatka Crnića. Kako je Zaklada kroz to vrijeme prenosila vrijednosti za koje se i on tijekom svoje karijere zalagao?
M. Žuvela: Tragična smrt Zlatka Crnića, skromnog, stručnog, svestrano nadarenog, tolerantnog, zaljubljenika u svoj poziv - čovjeka koji je uložio izuzetan trud u promicanje pravne struke, neovisnog sudstva i demokratskog pravnog sustava Republike Hrvatske, odmah je nametnula pitanje kako na najbolji način zadržati uspomenu. Želja da ostane u sjećanju i da bude putokaz potaknula je ideju o stvaranju Zaklade koja će promicati vrsnoću, stipendirati najbolje studente, postdiplomante i doktorante prava, pomagati im u stručno-znanstvenom radu i općenito promicati pravničku struku te poticati stvaranje ideala za koji se i Zlatko uvijek zalagao: vladavinu prava kao najvišu vrijednost ustavnog poretka Republike Hrvatske.
Budući da nije bilo propisa o zakladama, a zakon o zakladama je stupio na snagu tek 8. lipnja 1995. godine, Zakladu je 23. lipnja 1993. godine utemeljilo Hrvatsko društvo za građansko pravne znanosti i praksu, a kao suosnivaču odmah su mu se priključili najviši hrvatski sudovi, svi pravni fakulteti, društvo hrvatskih sudaca, Hrvatska odvjetnička komora, Plemenita općina Turopoljska, Družba braće hrvatskog zmaja, Hrvatska gospodarska komora i više renomiranih trgovačkih društava i pojedinaca. Broj pojedinaca, pretežno sudaca, osobito je porastao nakon zločina u Općinskom sudu u Zagrebu, kada je Mato Oreškić ubio sutkinju Ljiljanu Hvalec, odvjetnicu Hajru Prohić i svoju suprugu Gordanu Oreškić, a teško ranio zapisničarku Stanku Cvetković. Tada je Zaklada proširila svoju djelatnost i na pomaganje djece smrtno stradalih sudaca.
U proteklih petnaest godina redovito smo početkom svake nove akademske godine raspisivali natječaje za stipendiranje studenata i postdiplomanata. Upravo pripremamo novi natječaj za akademsku godinu 2007./2008., a očekujemo da ćemo, kao i obično, svečanost potpisivanja ugovora održati sredinom prosinca u lijepom zdanju Hrvatskog odvjetničkog doma, gdje nam je Hrvatska odvjetnička komora izuzetno susretljiv i gostoljubiv domaćin.
Osiguranje: Kako se Zaklada financira i tko su najveći donatori?
M. Žuvela: Sredstva prikupljamo od naših suosnivača, podupiratelja, pojedinačnih članova i darovatelja. Postojeći propisi svima omogućuju da izdvoje određena sredstva bez poreznih opterećenja, a Zaklada na primljene iznose nije dužna plaćati porez na dodanu vrijednost. U našoj promotivnoj brošuri objavljujemo, pored ostalog, sve akte Zaklade. Zaključne račune redovito dostavljamo Državnoj reviziji, Ministarstvu financija i Ministarstvu pravosuđa, a Središnjem uredu državne uprave i sve druge akte. Jednom godišnje održavamo redovitu skupštinu, nedovoljno praćenu u medijima, tako da se maksimalno trudimo da nam rad bude izložen sudu javnosti. Upravo zato uvodimo i financijski nadzor od strane neovisnog revizora. Ovaj put to je bila Revizija Zagreb.
Među redovitim donatorima, pravnim osobama, osobito se ističu Croatia osiguranje, Hrvatska lutrija, Hrvatska odvjetnička komora, Kraš, Podravka, Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Grad Zagreb, Agrokor, Osiguranje Zagreb... Ukupno imamo oko 50 suosnivača i 20-ak redovitih podupiratelja. Ipak, značajan je doprinos pojedinaca: sudaca, odvjetnika, javnih bilježnika, jer oni doprinose godišnje i do 80.000 kuna, dok pravne osobe suosnivači i podupiratelji osiguraju oko 300.000 kuna. Dio prihoda čine kamate i pojedinačne povremene donacije. U prošloj, 2006. godini, ostvarili smo prihod od 470.000 kuna, a za stipendije i pomoći utrošili smo više od 420.000 kuna. Dakako, svatko tko nam želi pomoći dobro je došao. Pristupnica je tiskana u našoj brošuri, a nalazi se na internetskoj adresi www.zakladazlatkocrnic.hr. Zapravo mogao bih ponoviti riječi kojima završavamo naše skupove: hvala svima koji su nas podržali i onima koji su nam se priključili.
Osiguranje: Koje su obveze stipendista i kakvi su kriteriji za dodjelu stipendija?
M. Žuvela: Za stipendiju se mogu natjecati studenti čiji je prosjek ocjena tijekom studija 4,0 ili viši, a vrednuju se i znanstvenostručni radovi te nagrade dekana, rektora ili odgovarajuće međunarodne i druge nagrade. Za postdiplomante traži se prosjek ocjena na dodiplomskom studiju od 4,0 i više, poznavanje jednog svjetskog jezika i preporuka dvojice istaknutih pravnika. Ti su ključni kriteriji razrađeni u Posebnom pravilniku o stipendiranju, koji smo prvih godina više puta dotjerivali, a sada je već šest godina na snazi bez izmjena. Ove godine smo ga uskladili s kriterijima koje nameće Bolonjska deklaracija. Kako vidite, vrsnoća je jedini kriterij! Obveza je stipendista da dobro uče i da čuvaju osobni ugled, ugled Zaklade i ime koje Zaklada nosi, dakako i da sami doprinose općem dobru. Oni ne smiju biti samo vrhunski stručnjaci, već prije svega odgovorni i pošteni ljudi koji doprinose općem dobru.
Osiguranje: Koliki interes vlada za stipendije Zaklade?
M. Žuvela: Obično se natječe dvostruko više kandidata od broja stipendija, i to sva četiri pravna fakulteta, a kako gotovo svi ispunjavaju uvjete, uvijek nam je žao što stipendije ne možemo dodijeliti svima. Naime, Zaklada svake godine dodjeljuje petnaest jednogodišnjih stipendija, a financiranju se redovito priključuju i neka odvjetnička društva i Croatia osiguranje s tri te Hrvatska javno-biiježnička i Hrvatska odvjetnička komora sa po jednom stipendijom, tako da se stipendira 24 studenata te šest do osam postdiplomanata. Stipendija za studente iznosi 1200 kuna mjesečno, a postdiplomantima Zaklada snosi troškove školarine. Ukupno smo do sada dodijelili oko 400 jednogodišnjih stipendija, a svake godine na stipendije i pomoći potrošimo oko 420.000 kuna.
Osiguranje: Koliko stipendista ostane raditi u tvrtkama koje ih financiraju?
M. Žuvela: Nema neposredne veze između naših stipendista i poduzeća koja sudjeluju u financiranju Zaklade. U prvim godinama našeg rada većina stipendista zapošljavala se u državnoj službi; na sudovima, u državnom odvjetništvu, državnoj upravi i na fakultetima. U drugoj fazi porastao je interes za javno bilježništvo, odvjetništvo, diplomaciju i inozemstvo, a danas raste zanimanje za zapošljavanje u renomiranim tvrtkama i odvjetničkim društvima. Interes je obostran i on će i nadalje nesumnjivo rasti.
Osiguranje: Hoćete li i ubuduće stipendirati isključivo pravnike?
M. Žuvela: Nadam se da će tako biti, jer se ne smijemo rasplinuti. Otvoren je prostor i za druge inicijative, svaka je dobrodošla, ali mi smatramo da moramo promicati što veći broj izvrsnih pravnika, kako bi se stvorila kritična masa izvrsnih, koji će preokrenuti trend porasta prosječnih. Prosječnost nije ono što će našu devastiranu struku povući naprijed.
Osiguranje: Što smatrate najvećim dobrobitima koje je Zaklada postigla od osnivanja?
M. Žuvela: Kontinuiranu brigu za izvrsnost. Te daleke ratne 1992. godine za cilj smo postavili poticanje izvrsnosti i samo izvrsnosti. Nema niti jednog drugog kriterija. S ponosom mogu reći da u ovih petnaest godina nijedan naš stipendist, a bilo ih je više od 200, nije nikada imao slabiji prosjek od 4,0, a redovito i više od 4,5. Raduje nas i činjenica da su kćeri pokojnog Zlatka, Jasmina i Laura, uz našu stipendiju uspješno završile studij prava. Danas su obje sutkinje! Nadamo se da će i djeca tragično stradale sutkinje Hvalec, Vito i Dino, učenici i naši stipendisti, također uspješno završiti školovanje i ostvariti svoje želje. Drugi su osnivali humanitarne udruge, s pravom, jer je krvavi rat donio bezbroj unesrećenih i značajno povećao broj potrebitih, ali trebalo je misliti na budućnost, na one koji će biti nositelji, promicatelji i realizatori te bolje sutrašnjice. Da je to bilo vidovita i ispravna odluka, svjedoči i stanje u našem pravosuđu koje se dugi niz godina pogoršavalo. Pravosuđe, umjesto da je obnavljano, popravljano i mijenjano, nemilice je rušeno. Da bi se učinio zaokret, da bi se provele reforme i poboljšanja, nužni su sposobni, obrazovani, mladi, stručni i odgovorni pravnici koji mogu podnijeti teret promjena. Naši stipendisti, uz druge mlade, jednako vrsne pravnike, upravo su ti koji mogu i trebaju biti nositelji promjena. Treba im, dakako, iskazati povjerenje, dati šansu. Nekoliko stotina mladih obrazovanih, vrsnih, nikako nije zanemariva snaga.
Osiguranje: Jeste li imali teškoća u radu Zaklade?
M. Žuvela: Da, bilo je i toga, a posebno nas je teško pogodio stečaj Hrvatske gospodarske banke koji se vuče od 1999. godine. Naime, tada su nam blokirana novčana sredstva u iznosu od 400.000 kuna i taj iznos nismo uspjeli ni do danas aktivirati. Također, teškoću predstavlja i činjenica da nema stvarne, djelatne, općedruštvene podrške zakladama. To se vidi i na ovom primjeru stečaja banke, jer sredstva zaklade nisu zaštićena niti onoliko koliko je to učinjeno sa sredstvima građana, odnosno njihovom štednjom. Nadalje, određenu teškoću predstavlja i to što država, niti desetak godina od donošenja Zakona o zakladama, nije osnovala nacionalno vijeće zaklada, niti bilježimo sustavnu brigu o njima, za razliku od nekih drugih tranzicijskih zemalja, primjerice, Češke, Slovačke ili Mađarske u kojima se nizom mjera nastoji ubrzati obnova i razvoj zaklada i zakladništva.
Osiguranje: Koliko zaklada djeluje u našoj zemlji?
M. Žuvela: Jedva ih je stotinjak. Kažem jedva, jer prije sto godina u Hrvatskoj je djelovala 221 zaklada, od kojih je 110 bilo stipendijalnih. Nezadovoljni smo i tretmanom zaklada i zakladništva u medijima od kojih svi zajedno očekujemo da propagiraju opće dobro i napore da se takvo djelovanje u javnosti stalno i sustavno podržava. Upravo to rade zaklade i njihovom radu mediji trebaju pokloniti odgovarajuću pozornost. Osobito smo nezadovoljni netransparentnošću javnih natječaja za prijam u službu vježbenika i državnih službenika. Događa se, naime, da ponekad najbolji, a naši stipendisti redovito su najbolji, imaju velikih teškoća pri zapošljavanju. Zapravo, takvi bi stipendisti trebali imati prednost, njih bi trebalo tražiti unaprijed! I tu bi mediji trebali biti glasniji, aktivniji i sustavni, a trebao bi se više čuti i glas strukovnih udruga. Primjerice, udruge sudaca, odvjetnika, javnih bilježnika, pa i samih sudova i fakulteta.
Osiguranje: Održavate li vezu s vašim stipendistima i nakon prestanka stipendiranja?
M. Žuvela: Da, na određen način, no žao nam je što do sada nismo uspjeli organizirati praćenje i nagrađivanje njihovih stručnih i znanstvenih radova, kao i pridonijeti njihovom boljem međusobnom povezivanju. To svi želimo, što najbolje potvrđuju riječi naših kolega, bivših stipendista, bilo da su izgovorene ili napisane. Nedavno nam se iz SAD-a javila stipendistica prve generacije 93./94. i u potpisu navela: odvjetnica, specijalist za stečajeve u državi Oregon. To su krasni mladi ljudi, izuzetnih znanja i sposobnosti. Mnogi od njih već zauzimaju značajna mjesta kao suci, odvjetnici, državni odvjetnici, javni bilježnici, savjetnici… Neki su već magistrirali i doktorirali, surađuju u vodećim stručnim časopisima, pišu knjige, predaju na renomiranim savjetovanjima, obavljaju dužnost prodekana. Ponosni smo na njih. Mislim da njihovo vrijeme dolazi, veseli nas njihova inicijativa da se povežu, da možda stvore i klub stipendista Zaklade Zlatko Crnić, i da udruženi promiču interese Zaklade i opće dobro.
(Osiguranje, hrvatski časopis za teoriju i praksu osiguranja, 7-8/2007.)
Poticaj za studij prava
Zaklada
Zlatko Crnić djeluje od 1993. godine kao nevladina, nestranačka i neprofitna organizacija. Njezin cilj je poticanje izvrsnosti stipendiranjem ponajboljih studenata prava, promicanje pravničke struke i poticanje težnji za uspostavljanje i učvršćivanje vladavine prava u Republici Hrvatskoj. Na skupštini održanoj 2000. godine njezino djelovanje prošireno je i na pomaganje djeci sudaca koji su smrtno stradali obavljajući poslove vezane uz rad suda.
O djelovanju i ostvarenim rezultatima, a u povodu upravo održane XV. redovne skupštine, za čitatelje našeg lista govori gospodin Mladen Žuvela, predsjednik Zaklade.
Informator:
U Zagrebu je 28. lipnja ove godine održana XV. redovna skupština. Gospodine Žuvela, kako je ocijenjen rad između dvije skupštine i koji su zadaci utvrđeni za sljedeće razdoblje?
M. Žuvela: Redovita skupština Zaklade održava se svake godine i to u lipnju u znak sjećanja na Osnivačku skupštinu Zaklade održanu u Zagrebu 23. lipnja 1993. godine.
Eto brodimo već četrnaestu godinu. Ocjenu moraju dati drugi, jer ja sam od samog osnutka predsjednik Zakladnog vijeća, zakonom odgovoran za poslovanje Zaklade. Ipak, mislim da mogu interpretirati stav Skupštine, koja je jednoglasno prihvatila sva izvješća (Zakladnog vijeća, Nadzornog odbora i Neovisnog revizora), prema kojem je Zaklada stabilno poslovala a financijska izvješća realno i objektivno prikazuju financijsko stanje Zaklade.
Mislim da mogu reći da se od Zaklade očekuje da nastavi s realizacijom dva osnovna zadatka:
- Stipendiranje najuspješnijih studenata prava sa sva četiri pravna fakulteta u zemlji i promicanje i podržavanje aktivnosti koje unapređuju pravničku struku i vladavinu prava. Dakako tu je i naša obveza da stipendiramo i na drugi način pomažemo djeci smrtno stradale sutkinje Hvalec, kao što smo to činili i prema djeci pokojnog Zlatka Crnića, Jasmini i Lauri koje ostvaruju uspješnu sudačku karijeru.
- Stipendiranje najboljih dodiplomanata, postdiplomanata i doktoranata prava okosnica je našega rada, a unapređenje struke i poticanje težnji za vladavinom prava nadgradnja je te naše osnovne aktivnosti; ostvaruje se baš kroz stipendiranje na koje kroz ovih 13 godina nije bilo primjedbi, a služilo je kao primjer mnogima.
Naši temeljni akti (osnivačka odluka, statut i Pravilnik o kriterijima i postupku za dodjelu sredstava) poslužili su većini potencijalnih osnivača zaklada sa sličnom svrhom kao predložak za njihove osnivačke akte. Građani i pravne osobe naime, teško i rijetko pristupaju osnivanju novih zaklada jer je postojeći zakon kompliciran i umjesto da potiče on otežava osnivanje novih zaklada.
Informator:
Koji su najčešći prigovori sada važećem zakonu?
M. Žuvela: Zakon o zakladama i fundacijama donijet je 1995. i s jednom manjom izmjenom u 2001. godini na snazi je do danas iako od samog početka trpi ozbiljne kritike, a u nekim svojim odredbama nikada nije zaživio. Tako nikada nije osnovano Zakladno vijeće kao Vladino stručno i savjetodavno tijelo, iako su bila velika očekivanja da će to tijelo biti pokretač i poticatelj, da će dati novi zamah zakladništvu u Hrvatskoj koje je u totalitarnim režimima bilo posve zamrlo.
Prigovore na važeći zakon mogli bi svesti na nekoliko bitnih:
- nedostatak uvjerljivih razloga za postojanje dva pravna instituta, zaklade i fundacije, koje se razlikuju samo po vremenu za koje su osnivane;
- umjesto konzekventnog sustava odobrenja, u postupku osnivanja zaklade postoje koncesioni elementi koji daju diskreciona ovlaštenja registarskom tijelu da ocjenjuje ne samo suglasnost ciljeva zaklade sa zakonom, već u pojedinim slučajevima i oportunost osnivanja zaklade;
- nemogućnost osnivanja zaklade koja bi djelovala u neimovinske privatne svrhe;
- zahtjev da zaklada već u trenutku osnivanja mora imati imovinu dostatnu za trajno ostvarivanje svoje svrhe;
- prekompliciran postupak registracije (nadležno tijelo donosi tri rješenja u postupku registriranja zaklade) koji uzrokuje i spori rad registracijskog tijela (što ima za posljedicu da je u prosjeku potrebno oko 3-4 mjeseca da bi se zaklada upisala u registar);
- snažan utjecaj državnih tijela na upravljanje već registrirane zaklade, i dr.
Istina, bio je pokrenut mehanizam za izradu novog zakona, čak je bio pripremljen (Ured za udruge Vlade RH, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Središnji državni ured za upravu) novi Prednacrt Zakona o zakladama (ožujak 2005.), ali iz nama nepoznatih razloga još nije u zakonodavnoj proceduri, koliko nam je poznato.
Informator:
Zaklada ima dobru suradnju s Hrvatskim institutom za ljudska prava iz Novog Vinodolskog, sa Zakladom Hanss SeidelI, Hrvatskom odvjetničkom komorom, Ustavnim sudom Republike Hrvatske i dr. Molim Vas recite kakvi su rezultati ostvareni u toj suradnji?
M. Žuvela: Šteta što je utihnuo rad Hrvatskog instituta za zaštitu ljudskih prava iz Novog Vinodolskog.
Na njihovim skupovima svi smo učili i ugodno se družili.
Ovdje su nam potrebne nove inicijative ili obnova starih aktivnosti.
Od novih tu je zanimljiva suradnja s
Novim informatorom.
Njihovom dobrotom 12-rici naših stipendista završne godine i postdiplomantima osigurana je jednogodišnja pretplata na list
Informator s tradicijom od 54 godine, a omogućena im je i suradnja u listu.
Nova inicijativa je i suradnja sa Internacionalnim edukacijskim centrom i prvim hrvatskim portalom o stipendijama.
Nastavljamo dobru suradnju i s odvjetničkim društvima osobito s Odvjetničkim društvom Žurić i partneri, a pojačana je naša suradnja sa Županijskim sudom u Zagrebu gdje je i sada i sjedište Zaklade. Dakako nastavlja se naša vrlo uspješna suradnja s Hrvatskom odvjetničkom komorom. Zahvalni smo na tome svima, osobito dosadašnjem predsjedniku gospodinu Ranku Pelicariću. Punu pomoć i nastavak suradnje potvrdio je i novoizabrani predsjednik HOK-a gospodin Leo Andreis.
Očekujemo u narednom razdoblju aktivnije stručno okupljanje stipendista, a možda i osnivanje Društva bivših stipendista Zaklade
Zlatko Crnić. Postoje neke takve inicijative!
Informator:
Svake godine raspisujete natječaj za stipendiranje studenata te za postdiplomante. Pravo sudjelovanja imaju studenti pravnih fakulteta u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zagrebu. Koji su uvjeti određeni za odobravanje stipendija, koliko ste studenata do sada stipendirali?
M. Žuvela: U svezi s tzv. bolonjskim procesom u visokom obrazovanju postavilo se je pitanje je li treba nešto mijenjati u našim općim aktima, osobito u Pravilniku o kriterijima i postupku dodjele sredstava.
Kolega dr. sc. Marko Petrak stipendista prve generacije i donedavni prodekan Pravnog fakulteta u Zagrebu pripremio je dopunu rečenog Pravilnika; zajednički smo zaključili da nema žurbe i da u ovom prijelaznom razdoblju postojeći Pravilnik može i nadalje funkcionirati.
Raspravu ćemo nastaviti i izmjene pripremiti do kraja sljedeće akademske godine.
Prijedlozi i primjedbe primaju se sa zahvalnošću.
Zanimljivo je spomenuti da je jedna druga naša stipendistica: Sonja Vizjak iz Rijeke, koja upravo dovršava magisterij u Splitu, u suradnji s drugim studentima, pa i našim stipendistima, izdala knjigu o bolonjskom procesu (
Abeceda visokog školstva, Rijeka, 2005.) kao rezultatu njihovih istraživanja. Radi u Odvjetničkom društvu i bliski je suradnik prof. Lučina, koji je glavni pregovarač za područje znanosti i obrazovanja!
No, vratimo se kriterijima prema kojima se odobravaju stipendije. Rekli smo, tu se za iduću akademsku godinu ne predviđaju promjene, a to znači da ostaju oni utvrđeni u Pravilniku o kriterijima i postupku dodjele sredstava (može se vidjeti na internetskim stranicama zaklade www.zakladazlatkocrnic.hr). Sažeto rečeno za studente uvjeti su prosjek ocjena u dosadašnjem tijeku studija 4,0 i više, a vrednuju se i znanstvenostručni radovi, te nagrade dekana, rektora i druge odgovarajuće domaće i međunarodne nagrade.
Takvi visoko postavljeni kriteriji rezultirali su činjenicom da je od preko 320 dodijeljenih stipendija najveći broj stipendista imao prosjek ocjena redovito veći od 4,5, a nijedan ispod 4,0.
Za postdiplomante uvjet je prosjek ocjena na dodiplomskom studiju od 3,5 i više, poznavanje barem jednog svjetskog jezika i preporuke dvojice istaknutih pravnika, ali, od gotovo 40 postdiplomanata - stipendista ni jedan nije imao prosjek ocjena manji od 4,0, a redovito veći od 4,5.
Informator:
Kolika je visina stipendija i kako osiguravate sredstva?
M. Žuvela: Bez sredstava, bez imovine, nema Zaklade. Tako i Zakon.
Mogli bi reći da zaklada financijski dosta stabilno posluje. To potvrđuju i podaci iz zaključnih računa za proteklih 5 godina.
Prihodi i rashodi su uravnoteženi, iako su prihodi od suosnivača nešto manji, ali i rashodi su (osim za stipendije) nešto manji. Ipak, nužan je trajan napor da Zaklada bude financijski stabilna.
Zaklada ima svoju matematičku rezervu, kako to zovu u osiguranju, dakle osnovnu imovinu, sredstva koja ne smije trošiti.
S tim se sredstvima trudimo što bolje poslovati.
Oročenja daju slab prihod!
Prošle smo godine po prvi put uložili dio sredstva u otvoreni investicijski fond.
Stičemo prva iskustva, kao i kod ulaganja u obveznice.
Postigli smo i jedan iznenađujući uspjeh.
Nakon 10-godišnje borbe konačno smo uspjeli povratiti dio blokiranih sredstava od Hrvatske gospodarske banke u stečaju. Gotovo četvrtinu.
Više od 80.000 kuna.
U stalnoj smo potrazi za novim suosnivačima, donatorima, podupirateljima, članovima...
Promocija zaklade, marketing, odnosi s javnošću, neiskorišteno je područje i prostor za još bolji rad zaklade.
To je nužno, ne samo zbog boljeg financijskog učinka, već i zato da se još više istakne društvena vrijednost zaklada i zakladništva, osobito onih zaklada koje potiču izvrsnost, a naša zaklada od samog početka ima upravo tu svrhu.
Uzgred rečeno nezadovoljni smo tretmanom zaklada i zakladništva, osobito u javnim medijima (HRTV) od kojih se očekuje da potiču opće dobro, a zaklade se eminentno osnivaju radi ostvarivanja neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe, dakle, radi promicanja općeg dobra. Ponekad susrećemo promoviranje izvrsnih (Top stipendija!) kao pokriće za promicanje nakladničkih trgovačkih društava osnovanih radi stjecanja profita.
Što se visine stipendije tiče ona za studente iznosi 1.200,00 kn mjesečno, a postdiplomantima zaklada snosi troškove studiranja (školarinu).
Informator:
Svojevremeno ste izrazili nezadovoljstvo zbog netransparentnosti javnih natječaja za prijam vježbenika i državnih službenika. Je li u međuvremenu došlo do poboljšanja?
M. Žuvela: Malo, kada su u pitanju državna tijela, iako je i tu velika razlika od regije do regije. Najteže je u Dalmaciji, gdje je velika produkcija pravnika, a nevelike mogućnosti zapošljavanja. Očito je, međutim da je privatni sektor, kako se je nekada to reklo, u stalnoj potrazi za što boljim kadrovima i tu su naši stipendisti dobro došli, potražnja je veća od ponude.
To što izostaje transparentnost državnih tijela, trudimo se nadoknaditi našom otvorenošću. I do sada smo sveukupnu našu aktivnost najmanje dva puta godišnje izlagali oku i uhu javnosti, a sva naša financijska izvješća dostavljali Državnoj reviziji, Ministarstvima financija i pravosuđa, Središnjem državnom uredu za upravu i Financijskoj agenciji, a sada smo pošli i korak dalje. Angažirali smo neovisnog revizora (Revizija Zagreb d.o.o.) koji je pregledao cjelokupno financijsko poslovanje Zaklade u 2005. godini.
Mišljenje glasi:
Financijski izvještaji prikazuju realno i objektivno, u svim značajnim aspektima, financijsko stanje Zaklade na dan 31. prosinca 2005. godine, rezultate poslovanja, promjene na izvorima financiranja i novčane tijekove za 2005. godinu i u suglasnosti su s važećim hrvatskim zakonskim propisima i Međunarodnim standardima financijskog izvješća.
Razgovor vodio Božidar Majić
(Informator, 19. i 23. kolovoza 2006.)
Uz stipendiranje nadarenih studenata i pomoć djece tragično preminulih sudaca
Ovih dana održana je XIV. Izborna skupština Zaklade Zlatko Crnić. Tom su prilikom podnesena izvješća o radu Zakladnog vijeća i Nadzornog odbora te izabrano vodstvo Zaklade za naredno četverogodišnje razdoblje:
Dubravka Burcar, Ivica Crnić, Iris Gović, Darko Horvat, Branko Hrvatin, mr. sc. Hrvoje Momčinović i Mladen Žuvela u Zakladno vijeće, te prof. dr. sc. Tatjana Josipović, doc. dr. sc. Marko Petrak i mr. sc. Danko Špoljarić u Nadzorni odbor.
Zaklada je u proteklom mandatu - nakon što je u rujnu 1999. godine na svom radnom mjestu ubijena mlada sutkinja Ljiljana Hvalec - svojim aktivnostima dodala i brigu za djecu sudaca smrtno stradalih obavljajući svoju odgovornu zadaću. Kako je rečeno na Skupštini, Zaklada je ostvarivala dobru suradnju s Hrvatskim institutom za ljudska prava iz Novog Vinodolskog, sa Zakladom
Hanss Seidel, zatim Hrvatskom odvjetničkom komorom, Ustavnim sudom Republike Hrvatske, Centrom za razvoj neprofitnih organizacija Ceraneo i dr. Održano je i više stručnih skupova uz sudjelovanje stipendista Zaklade. Svečanome obilježena 10. obljetnica od osnivanja Zaklade, te 10. godišnjica smrti Zlatka Crnića, tragično stradaloga predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, čije ime Zaklada nosi.
O radu i rezultatima Zaklade razgovarali smo s predsjednikom, gospodinom Mladenom Žuvelom.
Informator:
Gospodine Žuvela, recite nešto više o aktivnostima Zaklade i ostvarenim rezultatima?
M. Žuvela: Prije svega, naglasio bih da smo omogućili stipendiranje studenata i postdiplomanata prava na sva četiri pravna fakulteta u zemlji. Tako smo do sada osigurali više od 300 jednogodišnjih stipendija ostvarivši primjerenu suradnju s brojnim organizacijama i pojedincima koji su postali suosnivači, članovi, darovatelji ili na neki drugi način podupiru naše aktivnosti. Pripremili smo i objavili treće izdanje naše promotivne brošure i uspostavili naše internetske stranice:
www.zakladazlatkocrnic.hr.
Zadovoljni smo što redovito i cjelovito informiramo stručnu javnost o našim aktivnostima, a osobito najznačajniji skup pravnika koji se početkom studenoga svakogodišnje održava u Opatiji u organizaciji Hrvatskog društva za građanskopravne znanosti i praksu, našeg utemeljitelja. Sva naša financijska izvješća redovito dostavljamo Državnom uredu za reviziju, Ministarstvu financija i drugima. Do sada bez primjedbe.
Informator:
Jeste li imali određenih teškoća?
M. Žuvela: Da. Bilo je i toga, a posebno nas je teško pogodio stečaj Hrvatske gospodarske banke koji se vuče od 1999. godine. Naime, tada su nam blokirana novčana sredstva u iznosu od 400.000,00 kn i taj iznos niti do danas nismo uspjeli aktivirati. Također, teškoću predstavlja i činjenica da nema stvarne, djelatne općedruštvene podrške zakladama. To se vidi i na ovom primjeru stečaja banke, jer sredstva zaklada nisu zaštićena niti onoliko koliko je to učinjeno sa sredstvima građana, odnosno njihovom štednjom. Nadalje, određenu teškoću predstavlja i to što država, niti nakon deset godina od donošenja Zakona o zakladama, nije osnovala nacionalno vijeće zaklada, niti bilježimo neku sustavniju brigu o njima, za razliku od nekih drugih tranzicijskih zemalja (npr. Češka, Slovačka, Mađarska i dr.) u kojima se nizom mjera nastoji ubrzati obnova i razvoj zaklada i zakladništva.
Informator:
Koliko zaklada danas djeluje u našoj zemlji?
M. Žuvela: Jedva ih je oko devedeset. Kažem jedva, jer prije sto godina u Hrvatskoj je djelovalo puno zaklada - 221, od kojih je 110 bilo stipendijalnih.
Nezadovoljni smo i tretmanom zaklada i zakladništva u medijima od kojih svi zajedno očekujemo da propagiraju opće dobro i napore da se takvo djelovanje u javnosti stalno i sustavno podržava. Upravo to rade zaklade i njihovom radu mediji trebaju pokloniti odgovarajuću pozornost.
Osobito smo nezadovoljni netransparentnošću javnih natječaja za prijam u službu vježbenika i državnih službenika. Događa se, naime, da ponekad najbolji, a naši stipendisti redovito su najbolji, imaju velikih teškoća pri zapošljavanju. Zapravo takvi bi stipendisti trebali imati prednost, njih bi trebalo tražiti unaprijed!. I tu bi mediji trebali biti glasniji, aktivniji i sustavniji, a trebao bi se više čuti i glas strukovnih udruga. Primjerice, udruge sudaca, odvjetnika, javnih bilježnika pa i samih sudova, fakulteta itd.
Informator:
Tristotine jednogodišnjih stipendija svakako je rezultat Vaše Zaklade za svaku pohvalu. Recite održavate li sa svojim stipendistima stalnu vezu, suradnju?
M. Žuvela: Da, na određen način, no žao nam je što do sada nismo uspjeli organizirati praćenje i nagrađivanje njihovih stručnih i znanstvenih radova, kao i pridonijeti njihovom boljem međusobnom povezivanju. To svi želimo, što najbolje potvrđuju riječi naših kolega bivših stipendista, bilo da su izgovorene (ili napisane) 1994. godine ili 10 godina kasnije:
"...Novčana pomoć Zaklade bila mi je od velike koristi i na njoj Vam od srca zahvaljujem. Na moralnoj nagradi i počasti koju mi je učinila dodijeljena stipendija riječi zahvalnosti trebaju ispisati moja buduća djela (bez pretencioznosti). Ukratko, bila mi je čast..." (H. Vukić, odvjetnik i pravni publicist iz Rijeke, prva generacija stipendista 1994/1995.)
"Ovim bih vam putem želio zahvaliti na iznimno velikoj časti i velikom zadovoljstvu koje ste mi omogućili u posljednje tri godine. S velikim sam ponosom uvijek isticao činjenicu da sam stipendist Zaklade Zlatko Crnić, a to ću činiti i u daljnjem životu... Poznanstva, druženja, literatura te ne mala novčana sredstva..., uistinu su mi uljepšala studentske dane, ... Velika mi je želja u svom radnom vijeku opravdati ukazano mi povjerenje." (Hrvoje Spajić, zaposlenik Ministarstva vanjskih poslova, stipendist 2001. - 2004.)
To su krasni mladi ljudi, izuzetnih znanja i sposobnosti. Mnogi od njih već zauzimaju značajna mjesta kao suci, nastavnici, odvjetnici, državni odvjetnici, javni bilježnici, savjetnici, neki su već magistrirali i doktorirali, surađuju u vodećim stručnim časopisima, predaju na renomiranim savjetovanjima, obavljaju dužnost prodekana itd. Ponosni smo na njih.
Mislim da njihovo vrijeme dolazi.
Jedan od prioriteta u radu zaklade svakako je nastojanje oko organiziranijeg prikupljanja sredstava i ostvarivanje boljeg upravljanja raspoloživim novčanim sredstvima. Nastojimo ih uvećati, primjerice, oročavanjem, ulaganjem u obveznice, a eventualno i u druge vrijednosne papire i na druge uobičajene načine. U potrazi smo za odgovarajućom marketinškom i financijskom organizacijom koje bi nas pratile. Bilo bi nam drago kada bi nam se javio netko iz tih organizacija. Možda netko od kolega pravnika!
Informator:
Uz teškoće, imali ste i podršku određenih institucija.
M. Žuvela: Svakako, zahvalni smo mnogima jer bez njih Zaklada ili ne bi mogla djelovati ili bi jako teško djelovala. Zahvaljujem, prije svega, našim osnivačima, suosnivačima, podupirateljima, darovateljima. Među njima posebno želim istaknuti Hrvatsku odvjetničku komoru koja je proteklih godina stalni domaćin našim skupštinama i svečanostima potpisivanja ugovora te sjednicama Zakladnog vijeća i našeg Nadzornog odbora. Također, zahvalni smo Ustavnom sudu kao i Županijskom sudu u Zagrebu, te financijerima naših dodatnih stipendija. To su među ostalima, osobito
Croatia osiguranje d.d. te odvjetnička društva Žurić i partneri, Hanžeković-Radaković i partneri, Bogdanović-Dolički i partneri, Sučević i partneri. Zapravo zahvalni smo svima onima koji nas na bilo koji način podržavaju, a i onima koji će nam se priključiti u budućim aktivnostima. Za sve ima mjesta.
Za Informator razgovor vodio: Božidar Majić
(Informator, 10. i 13. kolovoza 2005.)
Zaklada Zlako Crnić - podrška nadarenim studentima prava
Zaklade i fundacije su neprofitne pravne osobe osnovane radi ostvarivanja neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe. Osnivaju ih pojedinci, udruge, društva, lokalne zajednice i dr.
U čast i priznanje gospodinu Zlatku Crniću, istaknutom pravniku i predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji je tragično izgubio život 1992. godine, poštovatelji su osnovali zakladu koja nosi njegovo ime. Prikupljena sredstva koriste se za stipendiranje nadarenih studenata prava.
O radu Zaklade, dosadašnjim rezultatima i budućim nakanama razgovaramo s gospodinom Mladenom Žuvelom, njezinim predsjednikom od osnivanja.
Informator:
Gospodine Žuvela, Zaklada je u svom dosadašnjem djelovanju postigla željene rezultate. Naime, tijekom proteklih deset godina oko 300 nadarenih studenata prava koristilo je stipendiju zaklade. Time im je omogućen završetak studija, a nekima i poslijediplomski studij. Molimo Vas, recite nešto više o radu Zaklade i načinu odabira stipendista.
M. Žuvela: Tragična smrt Zlatka Crnića (29. 9. 1992.), skromnog, stručnog, svestrano nadarenog, tolerantnog - zaljubljenika u svoj poziv - čovjeka koji je uložio izuzetan trud u promicanje pravne struke, neovisnog sudstva i demokratskog pravnog sustava Republike Hrvatske, odmah je nametnula pitanje: kako na najbolji način zadržati uspomenu na Zlatka Crnića?
Želja da ostane u sjećaju i da bude putokaz potaknula je ideju o stvaranju Zaklade (još nije bilo propisa u zakladama, Zakon je stupio na snagu tek 8. lipnja 1995.), koja će promicati vrsnoću, stipendirati najbolje studente, postdiplomante i doktorante prava, pomagati im u stručnoznanstvenom radu i općenito promicati pravničku struku i poticati ostvarenje ideala za koje se i Zlatko uvijek zalagao: vladavinu prava, kao najvišu vrijednost ustavnog poretka Republike Hrvatske.
Zakladu je 23. 6. 2003. utemeljilo Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu, a kao suosnivači odmah su mu se priključili najviši hrvatski sudovi, svi pravni fakulteti, društvo hrvatskih sudaca, Hrvatska odvjetnička komora, Plemenita općina Turopoljska, Družba braće hrvatskog zmaja, Hrvatska gospodarska komora i više renomiranih trgovačkih društava i pojedinaca. Broj pojedinaca (pretežito sudaca) osobito je porastao nakon zločina u Općinskom sudu u Zagrebu (22. 9. 1999.) kad je M. O. ubio sutkinju Lj. H., odvjetnicu H. P., svoju suprugu G. O., a teško ranio zapisničarku S. C. Tada je Zaklada proširila svoju djelatnost i na pomaganje (stipendiranje) djece smrtno stradalih sudaca.
U proteklih 11 godina redovito smo početkom svake nove akademske godine raspisivali natječaje za stipendiranje studenata i postidiplomanata. Upravo smo raspisali natječaj za akademsku godinu 2004./2005., a očekujemo da ćemo, kao i obično, svečanost potpisivanja ugovora održati sredinom prosinca u lijepom zdanju Hrvatskog odvjetničkog doma, gdje nam je Hrvatska odvjetnička komora izuzetno susretljiv i gostoljubiv domaćin.
Informator:
Koji su kriteriji za dobivanje stipendije?
M. Žuvela: Za stipendiju se mogu natjecati oni čiji je prosjek ocjena u tijeku studija 4,0 ili više, a vrednuju se i znanstvenostručni radovi, te nagrada dekana, rektora ili odgovarajuća međunarodna ili druga nagrada.
Za postdiplomanta traži se prosjek ocjena na dodiplomskom studiju od 3,5 ili više, poznavanje jednog svjetskog jezika i preporuka dvojice istaknutih pravnika.
Ti su ključni kriteriji razrađeni u Posebnom pravilniku o kriterijima i postupku za dodjelu sredstava, koji smo prvih godina više puta dotjerivali, a sada je već šest godina bez izmjena.
Kako vidite vrsnoća je jedini kriterij.
Informator:
Koliki je interes za stipendije Zaklade?
M. Žuvela: Obično se natječe dvostruko više kandidata od broja stipendija i to sa sva 4 pravna fakulteta. Budući da gotovo svi ispunjavaju uvjete, uvijek nam je žao što stipendije ne možemo svima dodijeliti. Naime, Zaklada svake godine dodjeljuje petnaest jednogodišnjih stipendija, a financiranju se redovito priključuju i neka odvjetnička društva i
Croatia osiguranje, tako da stipendije prosječno dobije oko 20 studenata te određeni broj postdiplomanata (6-8).
Stipendija za studente iznosi 1.000,00 kn mjesečno, a postdiplomantima Zaklada snosi troškove školarine.
Informator:
Kako, zapravo, prikupljate novčana sredstva? Koliko su naša stručna javnost, društvene institucije i gospodarstvo upoznati s postojanjem i djelovanjem Zaklade Zlatko Crnić? Također, molimo Vas objasnite kako pravne ili fizičke osobe mogu doniratl novčana sredstva?
M. Žuvela: Sredstva prikupljamo od naših suosnivača, podupiratelja, pojedinačnih članova i darovatelja. Postojeći propisi svima omogućuju izdvajanje (darovanje) određenih sredstava bez poreznih opterećenja. Darovani iznosi ne podliježu plaćanju porezu na dodanu vrijednost.
U našoj promotivnoj brošuri (knjižici) objavljujemo, uz ostalo, sve akte Zaklade (Osnivačku odluku, statut, pravilnike) popis svih stipendista, suosnivača i sve drugo što može biti od interesa za našu javnost.
Zaključne račune redovito dostavljamo Državnoj reviziji, Ministarstvu financija i Ministarstvu pravosuđa, a Središnjem uredu državne uprave i sve druge akte. Jednom godišnje održavamo redovitu skupštinu, nedovoljno praćenu u medijima iako se, maksimalno trudimo da naš rad bude izložen sudu javnosti. Između dviju skupština Zakladu vodi Zakladno vijeće, a rad nadzire Nadzorni odbor.
Dakako, svatko tko nam želi pomoći dobro je došao. Pristupnica je tiskana u našoj brošuri, a nalazit će se i na našoj Internet adresi www.zakladazlatkocrnic.hr. Zapravo, mogao bih ponoviti riječi kojima redovito završavamo naše skupove: hvala svima koji su nas podržali i svima onima koji će nam se priključiti.
Informator:
Svakako, posebno je zanimljivo, s obzirom na to da su Vaši stipendisti iz redova nadarenih studenata, zapošljavaju li se ubrzo nakon završetka studija? Naime, u svijetu je uobičajeno da predstavnici tvrtki prate uspješne studente (primjerice na Harvardu) i neposredno dogovaraju uvjete za njihovo zapošljavanje, a da bi poslije uz istaknute odvjetničke tvrtke koje financiraju Zakladu i sami bivši studenti financirali Zakladu. Djeluje li Zaklada i u tom smislu?
M. Žuvela: Trudimo se. Surađujemo s nekim njemačkim zakladama i domaćim udrugama koje žele promicati (i) zakladništvo, ali u tom smo na samom početku (u cijeloj državi imamo šezdesetak zaklada, a toliko ih je imao sam Grad Varaždin uoči Drugog svjetskog rata). Surađujemo i s nekim renomiranim odvjetničkim društvima, a osobito s Hrvatskom odvjetničkom komorom. Potporu imamo i od pravosudnih institucija, do uključivo Vrhovnog suda i njegovog predsjednika. Drugi se, također, zanimaju za naše stipendiste. Istina, ne onoliko koliko oni to zaslužuju i koliko bi to bilo u općem interesu. Stipendisti u svojem
curriculumu vitae s ponosom ističu da su bili stipendisti Zaklade
Zlatko Crnić, a mi ih pokušavamo podupirati i nadalje, u granicama naših skromnih mogućnosti.
To su krasni ljudi, izuzetnih znanja i sposobnosti. Mnogi od njih već zauzimaju značajna mjesta kao suci, državni odvjetnici, javni bilježnici, savjetnici, nastavnici, neki su već magistrirali, pišu doktorate, surađuju u vodećim stručnim časopisima, predaju na renomiranim savjetovanjima, obavljaju dužnost prodekana itd. Ponosni smo na njih.
Mislim da njihovo vrijeme tek dolazi.
Informator:
Što učiniti da ideje zakladništva još više zažive i u Lijepoj našoj?
M. Žuvela: Ideja zaklade je veoma stara. To je odraz čovjekove prirode, čin solidarnosti jednih prema drugima, te čin solidarnosti među generacijama. One su način na koji ljudi odvajaju i posvećuju dio imovine u korist cijele zajednice. Zaklade postoje u različitim društvima, kulturama i pravnim sustavima. Danas su dio civilnog društva i veoma razvijene u većini zemalja, osobito Zapadne Europe. Češka je 1992. da bi potaknula razvoj zakladništva, osnovala Zakladni investicijski fond koji dobiva 1 % iz procesa privatizacije poduzeća. U tijeku 1999. i 2000. taj je fond zakladama rasporedio oko 60 milijuna USD.
Počeci zakladništva u Hrvatskoj sežu duboko u prošlost. Već u 15. i 16. stoljeću aktivne su stipendijske zaklade. Početkom 20 stoljeća bile su aktivne brojne stipendijske zaklade (v. u Kantea E.: Zbirka zakladnica i historijata stipendijskih i sličnih zaklada, Zagreb, 1913.)
Totalitarni režimi nisu pogodovali, naprotiv, zatrli su ih. Nakon donošenja Zakona o zakladama i fundacijama (1995. g.) bile su (1998. g.) svega 33 zaklade, a danas (2004. g.) broj je možda tek dvostruko veći. Zakon obilježava prevelik utjecaj države i ne pogoduje razvoju kulture zakladništva u Hrvatskoj. Zakon predviđa osnivanje Zakladnog vijeća kao stručnog i savjetodavnog tijela Vlade koje raspravlja o stanju zaklada u Republici i utvrđuje prijedloge i smjernice s tim u vezi, daje mišljenja o propisima koji utječu na rad zaklade itd. Međutim, protječe i deseta godina a vijeće nije osnovano. To je možda i razlog što mnogi propisi, pa ni porezni ne potiču (dovoljno) zakladništvo, a neki se propisi (npr. o denacionalizaciji imovine zaklade) ne provode.
Što da se radi?
Za početak možda da Vlada konačno osnuje Zakladno vijeće, zaklade da osnuju udrugu koja će poticati, objedinjavati i promicati zajedničke interese, a sredstva javnog priopćavanja (mediji) da kontinuirano prate i potiču rad zaklada i zakladništvo.
Za
Informator razgovarao: Božo Majić
(Informator, 22. rujna 2004.)
Politika se umiješala u pravdu
Prisutnost erozije morala, uz sustavno urušavanje istinskih i dokazanih vrijednosti, sve snažnije osjećamo u gotovo svim segmentima našeg društva. Prepoznatljivost te žalosne činjenice uočavamo čak i ondje, gdje "mali" čovjek ponekad traži jedino spas. Osjetljivost glede takvih spoznaja posebice ranjava kad se u svojoj nemoći spotiče o nepremostive prepreke što drskošću prkose i samim putevima pravde. Djelovanje našeg pravosuđa, u ne malom broju slučajeva, razotkriva poteze koji ponekad rezultiraju vrlo čudnovatim ishodima raznoraznih sudskih događanja. Ne ulazeći suviše u pojedinosti, dostatno je spomenuti tek nekoliko poznatih slučajeva: puštanje iz pritvora ozloglašenog Željka Ražnjatovića Arkana, oslobađanje ubojica obitelji Zec ... Svjedoci smo i ukinuća odluke Državnog sudbenog vijeća o (ne)imenovanju sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kad je ondašnji ministar pravosuđa Ivica Crnić otišao s dužnosti nakon podnesene ostavke. Primjera ima napretek, a svima je zajedničko jedno: razotkrivaju činjenice koje nam poručuju, kako je od uspostave države Hrvatske kriza u pravosuđu sve prepoznatljivija, a ozračje staloženosti i sigurnosti sve upitnije.
S druge strane, hrvatska je javnost i hrvatsko pravosuđe zgranuto tragičnim događanjima koji su se nadvili nad domove pravde, poštenja i zakonitosti, zavivši u veo tuge obitelji sutkinje Općinskog suda u Zagrebu Ljiljane Hvalec i odvjetnice Hajre Prohić, koje je hladnokrvno ubio tuženik u parnici Mato Oraškić, ne poštedjevši pri tom ni svoju suprugu Gordanu Oraškić. Primjera ima napretek, sve do najnovijeg siječanjskog u Dubrovniku, kada je učinjen pokušaj ubojstva odvjetnika Srđa Jakšića. Ti svi nemili događaji upućuju na potrebitost ulaganja daleko jačih napora i sredstava u izgradnju civilnog društva koje će razvijenijom sviješću prepoznati i shvatiti svu težinu odgovornosti naših sudaca i odvjetnika, u kojoj svatko od njih mora biti potpuno siguran pri savjesnom i nadasve profesionalnom obnašanju svojih dužnosti. Svojedobno golemi odljev sudaca i tužitelja u odvjetnike i javne bilježnike, ishodio je nedostatnim brojem sudaca, sudskim procesima što se odugovlače godinama, neopravdano visokim taksama. U takvu se ozračju mnogi s osobitim pijetetom sjećaju Zlatka Crnića, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koji je 1992. g. izgubio život u prometnoj nesreći. Kako vrijeme odmiče, tako se i sve češće među njegovim kolegama nameće činjenica, kako bi današnje stanje našeg pravosuđa s takvim čovjekom bilo neusporedivo bolje. Brojni koji su otišli iz sudstva najvjerojatnije bi ostali raditi kao suci, a nužne bi se promjene odvijale prirodno i bez većih sukoba. Golemi broj ljudi iz pravosuđa je uvjeren kako bi se uz pomoć Zlatka Crnića to i nedvojbeno postiglo, jer je uživao zavidno povjerenje i podršku sviju sudaca. S ciljem očuvanja spomena na tog izuzetnog čovjeka, pravnog stručnjaka, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Republičke izborne komisije, koji se s tim odgovornim dužnostima nosio u teškim, prijelomnim vremenima stvaranja samostalne države Hrvatske, u Zagrebu je 1993.g. utemeljena Zaklada Zlatko Crnić. Zakladu je osnovala grupa istaknutih sudaca i drugih pravnika, s temeljnim razlogom: poticanje aktivnosti usmjerenih uspostavljanju pravne države i vladavine prava, kao najviše vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske. Suosnivatelj i predsjednik Zaklade Zlatko Crnić je g. Mladen Žuvela, sudac Ustavnog suda, koji je tu dužnost obnašao do samog kraja svoga mandata, odnosno do prosinca 1999. g., a upravo je ovih dana ponovno kandidiran za suca Ustavnog suda.
Gospodin Žuvela čitav svoj radni vijek se bavio građanskim pravom, autor je brojnih stručnih knjiga i publikacija bogatog stručnog i životnog iskustva, posebice istaknut poznavatelj zbivanja u sudstvu. U razgovoru za Maticu nam otkriva kako je jedan od temeljnih razloga osnivanja Zaklade Zlatko Crnić bila potrebitost snažnijeg djelovanja na unapređenju pravničke struke koja je kroz više od pedeset godina bila devastirana. Zakladu vode istaknuti pravni stručnjaci, pravni pisci, suci, doskorašnji suci Ustavnog suda. Uz predsjednika Mladena Žuvelu i potpredsjednika Hrvoja Momčinovića, Zakladno vijeće čine članovi: Boris Babić i Darko Horvat odvjetnici, te savjetnici Danko Špoljarić, Krešo Barbarić, Nevenka Šernhost, sveučilišna profesorica Tatjana Josipović i Ivo Grbin, sudac Vrhovnog suda.
Mladen Žuvela napominje kako je rad u Zakladi Zlatko Crnić zasnovan na volonterskoj osnovi. Sve računovodstvene poslove obavlja računovodstvo Ustavnog suda, a u osam godina djelovanja nije bilo ni jednog prigovora na djelovanje zaklade. Sva financijska izvješća redovito se dostavljaju Ministarstvu financija i uprave, te Državnoj reviziji i Zavodu za platni promet.
"Zaklade se teško vraćaju u hrvatsko društvo. One stare, komunističko društvo je ugušilo, oduzelo imovinu, a nova hrvatska država je donijela zakon o zakladama tek 1995. godine. Od tada se uistinu puno obećavalo, no većih pomaka na bolje gotovo i nije bilo. Kao primjer, do današnjeg dana nije stvoren sustav olakšice koji bi jamačno pružao poticaj građanima i pravnim osobama da što više sredstava izdvajaju za opće korisne i dobrotvorne svrhe. Znajući to, ne iznenađuje podatak koji otkriva kako je u cijeloj Hrvatskoj, u više od deset godina, osnovano manje zaklada (50), nego prije 60 godina, kada ih je samo u jednome gradu, Varaždinu, djelovalo šezdesetak.
Osnivačka odluka Zaklade Zlatko Crnić, otvorila je mogućnost da se stipendije i pomoć dodjeljuju i vrsnim hrvatskim studentima prava iz inozemstva (na što bismo vas posebice željeli upozoriti), kao i da status promicatelja i darovatelja ostvare Hrvati, hrvatske udruge i institucije iz svijeta. Do danas, takvih inicijativa još nažalost nije bilo. Nadajmo se da tako i neće ostati!"
U Zakladi Z. Crnić, od samog početka se zalažu za pravila koja omogućavaju njezin neprekidan rad, što između ostalog podrazumijeva i pravilan odabir onih koji pretendiraju na njenu potporu. Predsjednik zaklade g. Mladen Žuvela stanje pravosuđa ocjenjuje kao posebice tešku i bolnu temu, te napominje kako u javnosti vlada i pogrešno poimanje sudačkog posla. Tako, 90 % sviju predmeta u sudovima čine građanski predmeti, 10 % kazneni, a od njih se tek 1 % može okvalificirati kao politički. Većina naših sudaca se nije nikada bavila ni kaznenim, a još manje političkim predmetom. Pred kraj bivše, države napokon se počela probijati stručnost i rad, no ipak je do sama njezinog kraja carevala politička podobnost. Nakon osamostaljenja i uspostave države Hrvatske, početnog zanosa i zaleta, ponovno je zavladala (nova) podobnost, a prema viđenju g. Žuvele, svi izgledi govore, kako bolje neće biti ni danas, ni sutra.
"Stručnost je i nadalje u drugom planu, a poslušnost je i dalje poželjna osobina. Na površinu je isplivao golemi broj nesposobnih, nedoraslih i onih sumnjiva morala, i umjesto napretka, nazadak je očit. Izgubljen je čitav niz godina, a u pravdu se ponovno umiješala politika i razni interesni lobiji. Na zaokret, ako uskoro i do njega dođe, kao i hvatanje koraka s demokratskim svijetom, utrošit ćemo daljnjih 15 - 20 godina."
Hrvatska je konačno zaslužila vladavinu prava i pravne države. Sustavno uništavanje dokazanih vrijednosti dovelo je do opasnosti i ono malo vrednota, do kojih smo još početkom rata držali, a koje su, usprkos dotadašnjem komunističkom ozračju preživjele. Napade na suce i odvjetnike prepoznajemo kao atak na hrvatsko pravosuđe i demokraciju, na civilizacijske temelje demokratskog društva. Tim više je potrebno s punom sviješću pružiti što snažniju potporu svima koji s golemim naporom rade na promidžbi i boljitku svega onoga što može doprinijeti istinskoj izgradnji jedne sređene zemlje. Možda bi bilo dobro podsjetiti kako ništa nije nestalnije od one vlasti koja je ravnodušna spram istine, ali ni opasnije ukoliko ta ista vlast pretendira i da propiše istinu.
Prezentiranjem tema kojima ciljano promičemo sređeno građansko društvo, sudeći prema svemu, za duže ćemo vrijeme oslikavati tek formalistički pristup našim problemima. Činiti dobar kozmetički zahvat koji nesumnjivo doprinosi sve jačem ugledu kako na međunarodnom, tako i na unutarnjem planu naše države, može ostati nedorečena želja, lišena odgovarajuće i nadasve potrebite pravne, političke i društvene učinkovitosti.
Napisala: Zvjezdana Stančić
(časopis Matica, br. 1., 2001.)